Koji su to okolišni i društveni problemi grada Zagreba izazvani klimatskim promjenama?

Odgovor na pitanje iz naslova potražili smo zajedno 23. ožujka na fokus grupi projekta METAR u prostorima Zelene akcije u Zagrebu. Projektni partneri iz DOOR-a, Instituta za političku ekologiju, Terra Hub-a i Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu i ovaj put su uspješno okupili raznoliku skupinu sugovornika iz zagrebačkih akademskih organizacija, istraživačkih instituta, javnih službenika Grada Zagreba te lokalnih organizacija civilnog društva i gospodarskih udruženja. Okupljeni stručnjaci su kroz tematski iscrpan i otvoren dijalog razmijenili svoja iskustva, ekspertizu i stavove o rastućim opasnostima klimatskih promjena, postojećim problemima u okolišu na lokalnoj razini te mogućim rješenjima na uočene opasnosti i probleme.

 Mapiranje perspektiva izazova

Sam razgovor započeo je mapiranjem raznolikosti perspektiva o najvećim izazovima klimatske krize danas. Spomenuta raznolikost sugovornika u iskazima o temeljnim uzrocima i posljedicama klimatskih promjena nije u velikoj mjeri utjecala na većinsko slaganje s općeprihvaćenim spoznajama o štetnim učincima klimatskih promjena te s rastućim upozorenjima globalne znanstvene zajednice o posljedicama ne odustajanja od dominantnih makroekonomskih obrazaca s jedne strane te kolektivne inercije s druge. Iz lokalne perspektive, najveća opasnost za Zagreb prepoznata je u nastavku povećanja broja i intenziteta vremenskih ekstrema, posebice povećanja intenziteta kišnih i trajanja sušnih razdoblja te toplinskih valova, s kojima bi se u postojećim uvjetima neprilagođena zagrebačka infrastruktura teško nosila. Kompleksnost same pojave klimatskih promjena i znanstvena komunikacija novih spoznaja o klimatskim promjenama za dio sudionika ipak nastavlja biti otežavajući čimbenik pri razumijevanju opsega i intenziteta različitih opasnosti klimatskih promjena.

Klima i svakodnevnica

Ova rasprava nadovezala se bez prevelikih poteškoća na diskusiju o prepoznatom problemu ekonomske preopterećenosti i otežavajućih socijalnih uvjeta građana koji, iz perspektive sugovornika, teško uspijevaju pronaći poveznicu između promišljanja i borbe protiv klimatskih promjena te poboljšanja vlastitih životnih uvjeta i svakodnevnice. Govoreći o specifičnim problemima iz lokalne perspektive, dio sudionika izrazio je zabrinutost u pogledu nedostatka i kvalitete postojeće zelene infrastrukture, kako iz perspektive zgradarstva i solarizacije krovova, tako i očuvanja javnih zelenih površina, poput zagrebačkih potoka. Samo neki od drugih dotaknutih problema odnosili su se na, između ostalog, sustavni nedostatak strateškog planiranja, nedovoljno ugledanje donositelja odluka na pozitivne prakse u inozemstvu, potkapacitiranost organizacija i/ili sektora sudionika odgovarajućim kadrom itd. 

Razgovor o dvije suprotstavljene vizije budućnosti

Kao u dvije prethodno održane fokus grupe, i ovaj put su korištene kreativne metode kako bi se, temeljem dostupnih podataka i klimatskih projekcija za Zagreb, oslikale te sudionicima približile različite vizije budućnosti – one u kojoj pravovremena i primjerena reakcija na trenutne i rastuće izazove klimatske krize u Zagrebu u konačnici izostane, te one u kojoj Zagreb ipak uspije ostvariti željeni zaokret prema održivijoj budućnosti u skorije vrijeme. Na taj način, sudionici su dodatno potaknuti na razgovor o mogućim rješenjima na uočene opasnosti i probleme te na zajedničko promišljanje budućnosti Zagreba iz perspektive nošenja s klimatskom krizom.

U tom smislu, sudionici su u velikoj mjeri jasno istaknuli potrebu za promjenom, prvenstveno kroz dodatno i pojačano naglašavanje hitnosti situacije u kojoj se nalazimo te kroz naglašavanje potrebe za sinergijskim djelovanjem svih sektora koji mogu i žele doprinijeti u borbi protiv klimatskih promjena. Promjena individualnih navika prepoznata je kao važna, ali ne i dostatna strategija željene tranzicije, pri čemu je poseban naglasak stavljen na zaokret prema kolektivnom djelovanju za održivost, od inzistiranja na odgovornosti velikih poduzeća i očekivanja njihove prilagodbe novim uvjetima, do nedostatka programa i strategija, te višegodišnjeg izostanka ambicioznosti struktura vlasti, prvenstveno kroz nedovoljno iskorištavanje postojećih prirodnih potencijala, posebice onih povezanih s obnovljivim izvorima energije. U konačnici, za dostizanje željene budućnosti istaknuta je i važnost prilagođavanja komunikacije o složenosti izazova klimatskih promjena, ali i percipiranih rješenja, kako od strane struke prema široj javnosti, tako i između samih stručnjaka koji se često bave srodnim, ali za suradnju ponekad suviše specijaliziranim područjima unutar vlastitih polja. Promišljanju o sadržaju, načinu i kanalima komunikacije pridružili su se sad već gotovo neizostavni zahtjevi za unaprjeđenjem obrazovnih metoda za podučavanje o temama klimatskih promjena. Pritom, takva promjena u komunikaciji podrazumijeva, s jedne strane, optimistično oslikavanje trenutne situacije kao prilike, kako bi se ekonomske subjekte, ali i one na poziciji moći potaknulo na djelovanje, te, s druge strane, povezivanje diskursa održivosti s opipljivim poboljšanjima u kvaliteti života samih pojedinaca, kao što su smanjeni troškovi za energente i ugodniji životni prostor.

Promjena uloga od sugovornika do partnera dobar je početni korak

Više od tri sata razgovora o navedenim temama zaključio je poziv na daljnju suradnju te izražavanje želje od strane dijela sugovornika za nastavkom povezivanja kroz manje ili više službene radne kanale. Obuhvatna i sadržajna rasprava, ali i nastavak neformalnih razgovora dugo nakon završetka službenog trajanja fokus grupe još jednom su dokazali koliko je povezivanje zainteresirane i društveno aktivne struke, pogotovo onih različitih obrazovnih i profesionalnih pozadina, važno za izgradnju kvalitetnih temelja promjene koja nam predstoji. Pronalaskom otvorenih sugovornika, te, u konačnici, promjenom uloga iz sugovornika u partnere otvara se perspektiva puno šira od one prethodno zamišljene, pogotovo na mjestima gdje se takvi pronalasci i prijelazi nužno i ne očekuju. U takvim kreativnim prostorima razgovor o budućnosti kakvu želimo i očekujemo manje se doima kao čin ohrabrujućeg sanjarenja o nečemu što danas sve češće mogu zamisliti uglavnom nepokolebljivi optimisti, te više nalikuje početnim koracima ka dobro promišljenoj strategiji.

0 Comments

Submit a Comment

Your email address will not be published.

Published by Metar team

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.

Projekt je sufinancirao Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske

Sadržaj ove stranice isključiva je odgovornost Društva za oblikovanje održivog razvoja.