Prema rezultatima ispitivanja javnog mnijenja koje je u razdoblju od ožujka do travnja 2021. godine u Hrvatskoj proveo Eurobarometar približno svaki deseti ispitanik u Hrvatskoj (9 %) smatra da su klimatske promjene najozbiljniji pojedinačni problem s kojim se suočava svijet, što je niži udio od prosjeka EU-a (18 %). Kao i 2019. godine, klimatske promjene zauzele su četvrto mjesto u Hrvatskoj.

Približno 8 od 10 ispitanika (79 % naspram prosjeka EU-a od 78%) smatra da klimatske promjene predstavljaju vrlo ozbiljan problem, što je povećanje za sedam postotnih bodova od 2019.

Više od polovice ispitanika u Hrvatskoj smatra da su nacionalne vlade (52 %, ispod prosjeka EU-a od 63 %) i Europska unija (51 %, ispod prosjeka EU-a od 57 %) odgovorne za rješavanje problema klimatskih promjena. Ova dva dionika porasla su za osam odnosno tri postotna boda od 2019. godine.

Nešto više od četvrtine ispitanika (26 %, znatno ispod prosjeka EU-a od 41 %) kaže da su osobno odgovorni za rješavanje problema klimatskih promjena. Međutim, 6 od 10 ispitanika (60 %, u usporedbi s prosjekom EU-a od 64 %) poduzelo je radnje u svrhu borbe protiv klimatskih promjena u zadnjih šest mjeseci, a taj udio raste na 97 % (slično prosjeku EU-a od 96 %) kada se od ispitanika traži da odaberu s popisa od 15 mogućih radnji za borbu protiv klimatskih promjena.

Nešto više od 9 od 10 ispitanika u Hrvatskoj (91 %, u usporedbi s prosjekom EU-a od 87 %) slaže se s time da bi rješavanje problema klimatskih promjena i okolišnih pitanja trebalo imati prednost radi poboljšanja javnog zdravlja. Gotovo 9 od 10 ispitanika (86 %, iznad prosjeka EU-a od 74 %) slaže se s time da su troškovi štete prouzročene klimatskim promjenama znatno veći od ulaganja neophodnih za zelenu tranziciju.

Aktivnosti s ciljem borbe protiv klimatskih promjena koje su ispitanici u Hrvatskoj najviše poduzimali su:
• smanjenje vlastitog otpada i redovito odvajanje za recikliranje (67%, a prosjek EU-a je 75%);
• smanjenje vlastite potrošnje predmeta za jednokratnu upotrebu, kao što su plastične vrećice, ambalaže i sl. (50%, a prosjek EU-a je 59%);
• odabir kućanskih aparata niske potrošnje energije (33%, a prosjek EU-a je 42%);
• izoliranje svog doma kako bi smanjili potrošnju energije (22%, a prosjek EU-a je 18%).
Više od 9 od 10 ispitanika u Hrvatskoj (95 %, iznad prosjeka EU-a od 90 %) slaže se s time da treba smanjiti emisije stakleničkih plinova na najmanju moguću mjeru uz istodobno ublažavanje preostalih emisija kako bi gospodarstvo EU-a do 2050. godine bilo klimatski neutralno.
Nešto više od 7 od 10 ispitanika (71 %, u usporedbi s prosjekom EU-a od 75 %) smatra da bi novac iz plana gospodarskog oporavka trebao većinom biti uložen u novo zeleno gospodarstvo.

Izvor slike: pixabay