Ispitivanje javnog mnijenja o klimatskim promjenama

Prema rezultatima ispitivanja javnog mnijenja koje je u razdoblju od ožujka do travnja 2021. godine u Hrvatskoj proveo Eurobarometar približno svaki deseti ispitanik u Hrvatskoj (9 %) smatra da su klimatske promjene najozbiljniji pojedinačni problem s kojim se suočava svijet, što je niži udio od prosjeka EU-a (18 %). Kao i 2019. godine, klimatske promjene zauzele su četvrto mjesto u Hrvatskoj.

Približno 8 od 10 ispitanika (79 % naspram prosjeka EU-a od 78%) smatra da klimatske promjene predstavljaju vrlo ozbiljan problem, što je povećanje za sedam postotnih bodova od 2019.

Više od polovice ispitanika u Hrvatskoj smatra da su nacionalne vlade (52 %, ispod prosjeka EU-a od 63 %) i Europska unija (51 %, ispod prosjeka EU-a od 57 %) odgovorne za rješavanje problema klimatskih promjena. Ova dva dionika porasla su za osam odnosno tri postotna boda od 2019. godine.

Nešto više od četvrtine ispitanika (26 %, znatno ispod prosjeka EU-a od 41 %) kaže da su osobno odgovorni za rješavanje problema klimatskih promjena. Međutim, 6 od 10 ispitanika (60 %, u usporedbi s prosjekom EU-a od 64 %) poduzelo je radnje u svrhu borbe protiv klimatskih promjena u zadnjih šest mjeseci, a taj udio raste na 97 % (slično prosjeku EU-a od 96 %) kada se od ispitanika traži da odaberu s popisa od 15 mogućih radnji za borbu protiv klimatskih promjena.

Nešto više od 9 od 10 ispitanika u Hrvatskoj (91 %, u usporedbi s prosjekom EU-a od 87 %) slaže se s time da bi rješavanje problema klimatskih promjena i okolišnih pitanja trebalo imati prednost radi poboljšanja javnog zdravlja. Gotovo 9 od 10 ispitanika (86 %, iznad prosjeka EU-a od 74 %) slaže se s time da su troškovi štete prouzročene klimatskim promjenama znatno veći od ulaganja neophodnih za zelenu tranziciju.

Aktivnosti s ciljem borbe protiv klimatskih promjena koje su ispitanici u Hrvatskoj najviše poduzimali su:
• smanjenje vlastitog otpada i redovito odvajanje za recikliranje (67%, a prosjek EU-a je 75%);
• smanjenje vlastite potrošnje predmeta za jednokratnu upotrebu, kao što su plastične vrećice, ambalaže i sl. (50%, a prosjek EU-a je 59%);
• odabir kućanskih aparata niske potrošnje energije (33%, a prosjek EU-a je 42%);
• izoliranje svog doma kako bi smanjili potrošnju energije (22%, a prosjek EU-a je 18%).
Više od 9 od 10 ispitanika u Hrvatskoj (95 %, iznad prosjeka EU-a od 90 %) slaže se s time da treba smanjiti emisije stakleničkih plinova na najmanju moguću mjeru uz istodobno ublažavanje preostalih emisija kako bi gospodarstvo EU-a do 2050. godine bilo klimatski neutralno.
Nešto više od 7 od 10 ispitanika (71 %, u usporedbi s prosjekom EU-a od 75 %) smatra da bi novac iz plana gospodarskog oporavka trebao većinom biti uložen u novo zeleno gospodarstvo.

 

Izvor slike: pixabay

0 Comments

Submit a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Published by Metar team

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.

Projekt je sufinancirao Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske

Sadržaj ove stranice isključiva je odgovornost Društva za oblikovanje održivog razvoja.