Krafna za održivost: prikaz četiri hrvatska grada

U okviru projekta Metar do bolje klima, izrađena je publikacija “Krafna za održivost: prikaz četiri hrvatska grada”  nastala temeljem znanstvenih istraživanja provedenih u okviru projekta.  Publikacijom “Krafna za održivost: prikaz četiri hrvatska grada” istražuje se model odrastničke krafne koji je prilagođen i primijenje u sklopu projekta „METAR do bolje klime“ za istraživanje urbanih aspekata održivosti u Puli, Slavonskom Brodu, Zadru i Zagrebu.

Smjernice za jedinice lokalne samouprave prilagodba klimatskim promjenama

U okviru projekta Metar do bolje klime, partneri su izradili  Smjernice za jedinice lokalne samouprave prilagodba klimatskim promjenama. Cilj ovih smjernica je pružiti jedinicama lokalne samouprave pregled zakonodavnog okvira vezanog uz mjere prilagodbe naklimatske promjene kao i popis najčešćih mjera koje se nalaze u do sada usvojenim akcijskim planovima na lokalnim razinama. 

Smjernice za Akcijski plan energetski i klimatski održivog razvitka (SECAP) – Osnaživanje lokalnih vlasti za klimatske i energetske aktivnosti

U okviru projekta Metar do bolje klime, partneri su izradili Smjernice za Akcijski plan energetski i klimatski održivog razvitka (SECAP) – Osnaživanje lokalnih vlasti za klimatske i energetske aktivnosti. Cilj ovih smjernica je pružiti jedinicama lokalne samouprave opće razumijevanje SECAP-a, njegove uloge u klimatskim politikama, kao i načina financiranja.

Smjernice za provođenje strukturiranog dijaloga

U sklopu projekta “METAR do bolje klime”, projektni partneri su napisali Smjernice za provođenje strukturiranog dijaloga. Smjernice služe za uključivanje što je moguće šireg kruga dionika u procese oblikovanja politika zasnovanih na participativnom procesu, a s ciljem utjecaja na pozitivne promjene ključne za donošenje, provedbu ili nadzor provedbe javnih politika.

Priče iz budućnosti četiri grada 2030

Priče iz budućnosti, koje su pisali partneri projekta koji u tim gradovima žive i djeluju, predočile su realne, odnosno znanstveno utemeljene, ali dvije različite vizije budućnosti tih područja te su sudionike fokus grupa u sklopu projekta “METAR do bolje klime” dodatno potaknule na razgovor o trenutnim opasnostima i mogućim odgovorima na klimatsku krizu. Važno je napomenuti da su sve vinjete fikcija, no bazirane su na znanstvenoj literaturi, scenarijima i predviđanjima znanstvenika.

Smjernice za građane s ciljem povećanja udjela obnovljivih izvora energije u kućanstvima

S ciljem ublažavanja negativnog utjecaja klimatskih promjena, ali i kao odgovor na rastuću cijenu energetskih usluga, Mreža za pravednu i niskougljičnu tranziciju kao jednu od mjera predlaže, ugradnju fotonaponskih sustava za proizvodnju električne energije, odnosno sunčanih elektrana. Energija Sunca obnovljivi je izvor energije koji stoji na raspolaganju svima. Riječ je o besplatnom i neiscrpnom izvoru energije koji doprinosi održivom razvoju i energetskoj neovisnosti. Osnovni cilj ovih smjernica je pružiti građanima sažete i relevantne informacije o prednostima i postupku ugradnje sustava za iskorištavanje energije Sunca.

Smjernice za energetsku tranziciju i porast korištenja sunčeve energije u lokalnim zajednicama

Jedinice lokalne samouprave (JLS-ovi) mogu biti pokretači i nositelji energetske tranzicije te znatno doprinijeti energetskoj neovisnosti lokalnih zajednica. Djelujući lokalno, mogu doprinijeti dobrobiti svojih građana te istovremeno podržati globalnu borbu protiv klimatskih promjena. Stoga, ovim smjernicama želimo potaknuti JLS-ove na djelovanje kako bi motivirali i olakšali svojim građanima put do instalacije sunčanih elektrana i toplinskih kolektora na krovovima obiteljskih kuća i ostalih samostojećih objekata.

Primjeri dobre prakse argumentiranog zagovaranja realiziranog u suradnji OCD-a i znanstveno istraživačkih institucija

Ova analiza izrađena je u okviru projekta „METAR do bolje klime“ (Mreža za edukaciju, tranziciju, adaptaciju i razvoj).  S obzirom da je jedan od fokusa tematskih mreža suradnja organizacija civilnog društva (OCD-a) i znanstveno  – istraživačkih institucija, željeli smo istražiti neke od primjera takvog oblika suradnje izvan Hrvatske, s fokusom na klimatsko-energetske teme.

Izgubljeno destljeće: Stavovi i mišljenja o zaštiti okoliša, klimatskim promjenama i energetskoj tranziciji u Republici Hrvatskoj

U izvješću su istraženi stavovi građana Republike Hrvatske o određenim aspektima zaštite okoliša, klimatskih promjena i energetske tranzicije u Republici Hrvatskoj. Uz to, cilj Izvješća je prikazati na koji način su se određeni stavovi mijenjali unazad deset godina u smislu deskriptivnog prikaza promjene (strukture) odgovara na pitanja za koja je omogućen komparativni prikaz temeljem sličnog istraživanja, provedenog 2011. godine.

Sažetak anketnog istraživanja: Izgubljeno desetljeće

Objavljeno na temelju podataka iz istoimenog istraživačkog izvještaja. Prikazani su samo najznačajniji nalazi istraživanja o stavovima javnosti o širokom spektru pitanja povezanih s okolišem, klimatskim promjenama i energetskom tranzicijom u Hrvatskoj.

Škole za održivu budućnost: uloga odgojno-obrazovnog sustava u prilagodbi klimatskim promjenama i ublažavanju njihovih posljedica

Klimatske promjene predstavljaju veliku prijetnju našem svijetu, no svatko od nas može pomoći u borbi protiv njih i izgradnji bolje budućnosti. Presudnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena imaju odgoj i obrazovanje kako bi se pripremilo mlade ljude za život u neizvjesnim i nepredvidljivim okolnostima. Obrazovanje o klimatskoj krizi i zelenoj tranziciji postaje prepoznato kao najvažnija sastavnica odgoja i obrazovanja u odgojno-obrazovnim sustavima diljem svijeta. Odgoj i obrazovanje imaju presudnu ulogu u oblikovanju održivog svijeta te adekvatne prilagodbe i odgovora na posljedice klimatskih promjena.

Škole za održivu budućnost: smjernice za donositelje odluka

Smjernice potiču sve dionike odgojno-obrazovnog sustava za veće zalaganje u poučavanju klime i okoliša. Potrebno je pružiti stručno usavršavanje učitelja kao i organizirati okvir koji će identificirati kvalitetne programe stručnog usavršavanja. Smjernice ističu važnost klimatske neutralnosti objekata namijenjenih odgoju i obrazovanju te implementacije mjera koje pozitivno utječu na okoliš i klimatske promjene.

Škole za održivu budućnost: smjernice za škole

Ove smjernice prikazuju ulogu odgojno-obrazovanog sustava u ublažavanju i prilagodbi klimatskim promjenama. Škole moraju biti okrenute prilagodbi i ublažavanju posljedica klimatskih promjena što podrazumijeva i zapošljavanje kvalitetnih i kompetentnih radnika koji se redovno usavršavaju u programima vezanim za klimu i održivost. Školski kurikulum treba uključiti obrazovanje za klimu i održivost u sve predmete. Također, naglašuje se potreba za suradnjom s roditeljima i lokalnom zajednicom te organiziranjem događaja vezanih za klimu i okoliš.