Dana 9. lipnja Udruga Zelena Istra i udruga DOOR, u Dnevnom boravku Društvenog centra Rojc u Puli, organizirali su regionalni okrugli stol „Lokalno planiranje za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama”.

Na okruglom stolu okupili su se stručnjaci, znanstvenici, aktivisti, predstavnici Grada Zagreba, Grada Pule te tvrtki iz regije kako bi razmijenili iskustva na temu klimatskih mreža, lokalnog energetskog i klimatskog planiranja.

Alpska klimatska mreža za zaštitu biljnih i životinjskih vrsta

U prvom dijelu predstavnici austrijske nevladine organizacije CIPRA International predstavili su Alpsku klimatsku mrežu. Mreža je osnovana je s ciljem zaštite čak 13.000 biljnih i 30.000 životinjskih vrsta koje su ugrožene uslijed klimatskih promjena. Specifičnost života u Alpama, zajednički izazovi i problemi ujedinjuju države koje dijele taj prostor. Zanimljivost Alpske klimatske mreže je i u njihovoj organizaciji koja uključuje i tzv. tematske zajednice pa se građani, jedinice lokalne samouprave, udruge i javne ustanove okupljaju oko pojedinih tema, npr. tematska zajednica za održiv promet ili za proizvodnju hrane. Predstavljena je i Klimatska mreža Jugoistočne Europe.

Analiza izrađenih SECAP-a u Hrvatskoj

Miljenka Kuhar iz udruge DOOR predstavila je izvještaj o stanju lokalnog energetskog i klimatskog planiranja u Hrvatskoj koji je nastao u okviru UNIFY projekta financiranog sredstvima LIFE programa. Izvještajem je obuhvaćeno 26 SECAP-a (Akcijski plan energetski održivog razvitka i prilagodbe klimatskim promjenama) koji su u Hrvatskoj izrađeni u periodu 2017. – 2022., te je izrađena analiza različitih tipova mjera koji su SECAP-ima obuhvaćeni. Opći zaključak je da je dio SECAP-a u svojim uštedama emisija manje ambiciozan od nacionalnih ciljeva, a većina općina i gradova ne implementira planirane mjere jer na raspolaganju nemaju dovoljno sredstava potrebnih za implementaciju svih planiranih mjera. Strategije su pak rađene uglavnom europskim sredstvima.

Primjer prilagodbe klimatskim promjenama u Albaniji

U drugom dijelu održana je panel diskusija na temu „Urbano planiranje i klimatske promjene – perspektive i izazovi” na kojoj predstavnik neprofitne organizacije Urban Research instituta iz Albanije predstavio projekt prilagodbe klimatskim promjenama na temelju rješenja zasnovanih na prirodi na primjeru Općine Elbasan u Albaniji. Zbog godinama nekontrolirane ilegalne sječe u okolici jezera Funara – područje je postalo skroz ogoljeno te je došlo do problema s erozijom. Rješenje je pronađeno u participativnom pristupu s uključenih više od 50 mještana, 15 predstavnika jedinica lokalne samouprave, 20 studenata agronomskog fakulteta kao i lokalne tvrtke. Prikupljeni su podaci o biološkim i socijalnim vrijednostima navedenog područja, informirana je i uključena javnost, nova rješenja su uvrštena u postojeći prostorni plan, detektirane su tvrtke koje uzgajaju autohtone sadnice te je u konačnici posađeno 200 stabala autohtonih vrsti, a područje je revitalizirano.

Kišni vrtovi u Puli

Kao primjer dobre prakse predstavljen je i projekt kišnih vrtova u gradu Puli koje je osmislila i provela tvrtka Starum d.o.o. iz Pule. Kišni vrtovi primjer su integralnog rješenja temeljenog na prirodnim rješenjima – upojnim vrtovima i krovovima, biljkama pročistačima, ali i novoj tehnologiji. Rješenje uključuje izradu:

• podzemne retencije od različitih materijala,
• pametne spužve koje upijaju zagađivalo,
• podzemni usmjerivači korijenja biljaka koji zadržavaju vodu a višak ispuštaju,
• razni materijali za uklanjanje masti, ulja i ostalog otpada.

Kao odličan primjer naveden je Trg kralja Tomislava, kao i činjenica da su ovi sustavi višestruko jeftiniji od klasičnih, a postoji i važna socijalna komponenta jer, osim što su korisni, lijepo su uređeni i donose razne koristi koje nam zelenilo u gradu pruža.

Predstavljen je i primjer Plana održive mobilnosti za Grad Pulu koji je napravljen 2019. godine te će uskoro biti usvojen, a koji nudi konkretna rješenja koja bi pomogla ostvariti održiv promet u Puli.

Solarna energija

Najžustriju raspravu izazvala je tema smjernica za razvoj solarne energije. Usporedili su se zakonski okviri u regiji i inozemstvu te se uvidjelo koliko je hrvatski sustav spor i neefikasan. Naglašena je važnost energetskih zadruga i zajednica te važnost uključivanja građana u takve projekte.

Osim okruglog stola kroz tri dana sudionici su imali prilike sudjelovati na edukaciji o Odrastu (degrowth), održati partnerske sastanke te upoznati grad Pulu kao i domaćine – Udrugu Zelena Istra i Društveni centar Rojc.

Više o projektu METAR 

Projekt METAR do bolje klime financiran je iz Europskog socijalnog fonda u financijskom razdoblju 2014.-2020. Ukupna vrijednost projekta iznosi 3.599.995,32 HRK.

Nositelj projekta je DOOR, a u provedbi su mu se kao partneri pridružili:

• Eko-Zadar,
• BED Brodsko ekološko društvo,
• Zelena akcija / FoE Croatia,
• Forum za slobodu odgoja,
• IPE – Institut za političku ekologiju,
• Terra Hub Croatia,
• Fakultet Elektrotehnike i Računarstva, Zagreb,
• Institut za društvena istraživanja u Zagrebu,
• Grad Zagreb te
• Udruga Zelena Istra